nedjelja, 05.02.2012.
ČAJO, OROZ I DRUŠTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA
Listajući stare novine tiskane prije 120 godina, pronašao sam vrlo zanimljiv članak, kojega je dopisnik tadašnjega Gospodarskog lista pisao iz Kutjeva. Opisuje kako je prolazeći ispred crkve ugledao svatove, među njima čaju ( u ovim našim selima se reklo Gospodin), a zadaća čaje u svatovima je da uveseljava svatove. Vidio je da taj veseli svat ima za pojasom obješena oroza i to naglavce, pa mu se sažalilo na ubogu pernatu životinju. Običaj je bio da čaje tako rade, a onda orozu i rakije uliju u kljun pa on opijen kukuriče i onda kada mu nije vrijeme. Pokušao dopisnik urazumiti čaju i nagovoriti ga da odriješi oroza, no nije uspio. Odgovorio mu čajo da i on ima svojih muka, no da o tome nitko ne brine, niti kakvo razumijevanje za njega pokazuje. Pa u nastavku ovako razmišlja dopisnik iz Kutjeva:
„Doista, gdje družtva za zaštitu životinja neima, često se marvom nemilice postupa. Neka gospoda članovi družtava za zaštitu biedne životinje nemisle, da sam proti njim. Ne, hvale je vriedno njihovo nastojanje. (Kamo sreće, da se nadje ljudi, koji bi ustrojili i družtvo za zaštitu ljudi!) Nisam nakan proti njima pisati. Čast im i hvala! Ali često prekoračuju medju. Često navaljuju na ljude, što marvu tuku, a nemile im se ljudi, koji se kao najzadnja marva muče. Životinje hrane, a brat mu je kruha gladan.“
Dopis je napisan u Kutjevu, 30. Studenog 1889. godine i nije potpisan. U fusnoti ispod članka, urednik navodi: „pisac podneska je muž, kojega glas danas kao učenjaka puno vriedi.“
- 13:14 -
subota, 21.01.2012.
PTIČJA ZIMA
Nekada sam u mladosti pravio kućice za ptice, kasnije sam to radio sa svojom djecom. Sažaljivo sam koji puta gledao iz tople sobe kroz prozor ta mala stvorenja hladnih zimskih dana, davao im komad slanine objesivši na granu koje voćke. I danas ih gledam u svome voćnjaku, i danas poskakuju s grane na granu tražeći dnevni obrok hrane dostatan malom ptičjem tijelu.
A evo u skraćenom obliku članka što ga je napisao čitatelj Gospodarskog lista davne godine 1889. Zanimljivije je s toga što je taj dopisnik iz Kutjeva. Iako je prošlo mnogo godina, njegovo razmišljanje pomoći će u otklanjanju naših dilema i nejasnoća.
"Hraniti ptičice zimi, importirano je nam iz Niemačke. Ja o tom često razmišljah, jel to potrebno, jeli to korisno? - Uviek dodjoh do poslijedka, da je to - zabavno! Dalje moj slabi um doprti ne mogaše. Pticam zakloništa dati; gdje sgode neima, da si gniezda prave, tamo im sprave pružiti, čuvati ih od neprijatelja, da, tako valja! Al hraniti ih, gdje im je Bog preobilno pun stol prostro, zašto? - Ta, ljudi Božji, to znači samo lienost podupirati, samom sebi škoditi. Isto je, kao kada bi zdrave, jake, čile ljude hraniti išli gdje si sami uz malen trud obilno hrane namaknuti mogu.
Ako sada promislimo, koliko jaja i ličinaka ma samo jedna jedincata sjenica uništi u jedan dan, dok se nahrani i kolik bi bezbroj sračunali, da sva jajašca, koja jednog jedinog zimskog dana sva u to ime stvorena perad jednog kraja uništiti mora, da drugdje hrane ne nadje, sbrojiti možemo, biva nam jasno, koju bismo silnu množinu gusjenica i druge gamadi upravo štitili i uzgajali, da svagdje i na svakom mjestu za ptice, koje je Bog opredjelio, da tu gamad nište, u zimi hranimo drugom hranom. Tim im nebi trebalo, da same hranu traže, tim bi im priečili, da u zimi svoju dužnost u kućanstvu naravi vrše. Radili bi proti naravi samoj."
- 11:51 -
nedjelja, 15.01.2012.
VINCELOVO
Dani su postali duži, no zima još ne popušta. Božić, Nova godina i Bogojavljenje su iza nas. Do sad se blagovalo a sada treba razmišljati o početku radova koji još vremenski pripadaju u zimu a najavljuju proljeće. 22. siječnja blagdan je Sv. Vinka đakona i mučenika. Oko tog blagdana počinju radovi u vinogradu, počinje orezivanje vinove loze. Vjerojatno iz tog razloga uz ovaj blagdan se veže običaj blagoslova vinograda. Domaćin, gazda, povede toga dana mušku čeljad u vinograd. Ponesu kobasice, švargli, slanine, obavezno vina i rakije, a došavši u vinograd nalože vatru. Na prvi čokot objese kobasicu, švargli i slaninu, a gazda vinom poškropi vinograd. Prate ga svi članovi i uz njega mole blagoslov za iduću godinu, da Bog podari dobar rod, da zaštiti vinograd od olujnog vjetra i leda. Iza blagoslova i sami se okrijepe, a onda se na otvorenoj razbuktaloj vatri peku delicije koje su ponijeli. Razumije se da ovako svečani i važan čin ne može proći bez pjesme i dobra raspoloženja. Neka Bog usliši sve naše ovako dobre nakane, a neka te želje prati i zagovor Sv. Vinka đakona i mučenika. On i tako sve nadgleda i budnom okom prati iz kapelice u Doljanovcima koja je njemu posvećena.
- 18:29 -
subota, 07.01.2012.
HKD Tkanica Alilovci Obicaji oko Božića
- 20:54 -
subota, 24.12.2011.
BOŽIĆ 2011.
Naše su misli upravljene proslavi Božića a naše srce kliče od radosti radi rođenja Bogočovjeka. On u svojoj jednostavnosti Betlehema donosi mir na zemlju i ljudsku tugu u radost pretvara. Budimo bliski jedni drugima u ovim danima slavlja, zaboravimo jedni drugima nesavršenosti. U toj jednostavnosti i dobroti duše imat ćemo blagostanje i radost postojanja.
Svim prijateljima bloga i posjetiteljima ove stranice upravljamo čestitku:
Faljen Isus i Marija, čestit Vam Bog i Božić i Isusovo porođenje!
- 10:11 -
utorak, 20.12.2011.
ISČEKIVANJE BOŽIĆA
Od najmanjih do najstarijih članova, svaka slavonska katolička kuća, čeka Božić. Čeka ga željno, djetinjastim srcem i spokojnom dušom. Priprava se sastoji od pohađanja zornica u Adventu, preko posta i adventskih svetkovina, do vršenja bredbožićnih običaja pa do samog Badnjaka. Mora se odlučiti koje prase odabrati za pečenku, sa kojeg kraja kamare će se načupati slama koja se nosi u kuću, dali su podmireni svi dugovi susjedima i rodbini. Treba odabrati i "odsići lipu smriku za krispan" i poučiti djecu kako se i koji običaji vrše na Badnjak i u samoj Badnjoj noći.
Djeca će najvjerojatnije najlakše zapamtiti običaj da ih se na Badnjak ne smije tući, jer ako se to dogodi djeca imaju mogućnost puhnuti u rermu šporeta da bi izvršitelj toga čina dobio čireve. Treba se za Božić i duhovno pripraviti ispovjeđu. Treba i više drva nacipati jer na Badnjak se vatra ne gasi. Danas imamo elektriku pa ne moramo petrijol kupovati, a nekada je to bila obveza. Pa još i cilinder od lampe i fenjera dobro treba očistiti. U pripravu, dakako spada i pečenje kolača, onih tvrdih - božićnih: medenjaka, muškaciona, paprenjaka i kako se već sve ne zovu. A o jelima i njihovim posebnostima da i ne govorim. Spomenuti ipak treba da na Badnjak rano ujutro treba kruh zamijesiti i ispeći ga u krušnoj peći kako bi ujesen puna avlija mesirača i turkinja bila.
Razmotrite sami, koliko toga danas više nije važno, koliko je toga zaboravljeno. No, novotarija zato ima podosta. Ali, važno je da mi još uvijek Božić imamo, da se pripremamo za njega i da ga isčekujemo.
- 20:07 -
nedjelja, 13.11.2011.
LISTAM PO STAROM ALBUMU
Položena mi ruka na drvene korice starog albuma kojeg sam netom izvadio iz ormara. Naučio je on dugo biti sam u tišini i tami svojega ograđenog prostora, nenaviknut na svjetlo dana i novotarije moje radne sobe, nekako se čudi i upitno me pogleda. I kao da me pun čuđenja pita: Nećeš li valjda listati moje stranice i požutjelim slikama obljepljene crne listove? Hoću - odgovaram. Odlučih pokazati što skrivaš u svojoj samoći.
Današnja mladež, žene i muževi današnjeg vremena, žele pogledati fotografije koje tako ljubmorno čuvaš. Ne poznaju oni doduše Malog baju, snašu Jelu, baj Matu i did Peru, ali osjećaju da je na slikama netko njihov, dio njihova roda i dio povijesti njihove obitelji. Poštuju ih oni i vole, sa zanimanjem i puni znatiželje motre njihove nošnje, rubine i šešire, blage osmjehe i prkosne poglede. Strpi se, neka pogledaju.
- 11:44 -
nedjelja, 05.07.2009.
Hrvatsko kulturno društvo „TKANICA“ Alilovci
Društvo je dragovoljna, zavičajna, domoljubna i nestranačka udruga, čija je djelatnost očuvanje običaja, kulturne, folklorne i etnografske baštine slavonskog sela i općenito hrvatskog naroda na tlu Slavonije.
Predsjednik: Elvira Miletić
Adresa: Alilovci 111
Telefon: 099/314 65 54
Matični broj: 2551608
Broj žiro računa: 2386002-1115005085 kod Podravske banke
Zadatci društva su:
- sakupljanje, čuvanje i prezentiranje nematerijalne kulturne baštine: običaja, pjesama i plesova,
- materijalne kulturne baštine: uporabnih predmeta, pisanih materijala, foto dokumentacije i nepokretne imovine od općeg značaja za narodni život i običaje,
- njegovanje tamburaške glazbene baštine,
- prikupljanje, čuvanje i prezentiranje dramske, literarne i likovne baštine.
Hrvatsko kulturno društvo „Tkanica“ iz Alilovaca je osnovano 5. srpnja 2009. godine, registrirano pri Uredu državne uprave za Požeško-slavonsku županiju. Društvo broji 31 člana osnivača, 19 članova podmladka i 10 članova tamburaške skupine. Društvo ima 23 podupirajuća člana. U okviru društva osim tamburaške djeluju folklorna skupina članova i folklorna skupina podmladka.
Aktivnosti i nastupi HKD „Tkanica“ Alilovci:
Folklorna skupina članova do sada je nastupila na otvorenju Županijske stočarske izložbe 2009. g. u Alilovcima, na manifestaciji „Vino-kap“ 2010. u Kaptolu, te na danima Muzeja u Požegi.
Održala je i uspješno provela kulturnu priredbu „Alilovački divani“ 2010. godine u Alilovcima.
Folklorna skupina mladeži nastupila je u Božićnim svečanostima Osnovne škole, na manifestaciji „Vino –kap“ u Kaptolu te na Županijskoj smotri dječjeg folklora 2010. u Požegi.
Tamburaška skupina u pravilu prati folklornu i dječju skupinu u njihovim nastupima.
Zašto ime „Tkanica“?
Tkanica je dio narodne nošnje, danas uglavnom muške a u prošlosti su tkanicu nosile i žene. Ona je ukras na narodnoj nošnji, povezuje dijelove nošnje u skladnu cjelinju i opasuje nositelja nošnje dajući mu vizualnu sigurnost. Na bijeloj nošnji, od domaćeg lanenog tkanja, tkanica je bila nekada jednobojna ili višebojna, da bi u konačnici poprimila nacionalne boje: crveno-bijelo-plavo, tako poticala i isticala nacionalni ponos Hrvata dugo zatiran i teško i mučenički porobljivan.
Neka nas ovo ime, simbolički kao i dio narodne nošnje, drži čvrsto povezane, neka nas potiče da volimo svoj narod i običaje, svoju prošlost i svoju sadašnjost, da tako ponosni na sve što smo primili, kročimo u budućnost te predamo svojoj djeci vrednote nasljeđa i tradicije.
Znak Društva:
Znak HKD „Tkanica“ Alilovci čini stilizirana ruža s narodnog veza uobičajenog u ovom kraju, prikazanog na otarcima, stolnjacima i ruhu, grafički oblikovanog u crvenoj boji. Znak je registriran pri upisu Društva kod Ureda državne uprave i time je zaštićen od neovlaštenog korištenja.
- 22:08 -
srijeda, 27.05.2009.
Kulturni život i obrazovanje
Osnovna škola je sagrađena 1935. godine, a prvi dan nastave održan je 25. ožujka 1936. godine. Danas je to odjel nižih razreda a pripada Osnovnoj školi Vilima Korajca u Kaptolu.
Alilovci pripadaju župi Sv. Petra i Pavla apostola u Kaptolu, a u mjestu se nalazi kapela Blažene Djevice Marije a u narodu nazvana kapela Alilovačke Gospe. Sagrađena je 1925. godine a obnovljena i proširena 1982. godine. Crkveni god (kirvaj) se obdržava druge nedjelje u mjesecu svibnju (iza blagdana Marije Posrednice milosti).
U selu se nalazi vrlo star zvonik posvećen Sv. Alojziju. Nije poznata godina njegove izgradnje, ali je vrlo interesantan kao građevina malog crkvenog graditeljstva. Trenutno se radi na njegovoj obnovi pod nadzorom Konzervatorskog odjela iz Požege.
Kulturni život počinje 1937. godine kada je osnovan ogranak Seljačke sloge, te su davani igrokazi, osnovana pjevačka i folklorna sekcija toga društva. Nabavljene su i knjige te je započela s radom seoska čitaonica. Nažalost, rat je prekinuo sve započete aktivnosti. Ogranak je imao 60 članova i 20 članova podmladka.
U postupku osnivanja je Hrvatsko kulturno društvo "Tkanica", kojem je zadatak prikupljanje, čuvanje i prezentacija narodnog života i običaja, te njegovanje i čuvanje materijalne i duhovne kulturne baštine. Ono djeluje kao folklorno društvo, a broji 20 članova.
- 21:31 -
Povijesni podaci
Naselje pod ovim nazivom nalazi se na cesti Požega - Kaptol. Naselje je staro ali o njemu iz srednjeg vijeka nema nikakvih podataka. Ime Alilovci potječe iz vremena turskog gospodstva od muslimanskog roda Halilovića koji su godine 1687. odselilo odavde u Bosnu (Modriča). Turci su osvojili Požegu i Kaptol godine 1537. i vladali ovdje 150 godina. Za vrijeme Turaka ovdje žive Hrvati. u 17. i 18. stoljeću naselje je dvojno: Alilovci i Galešići, a kasnije se stapa u jedno selo - Alilovci.
Najstajije obitelji koje se spominju u poreznim popisima a do danas su nestale, su: Graić, Matić, Stivanović, Bogdanović, Grbić, Lukačević, Čović, Galović, Starčić, Terzijić, Kapetanić, Medić, Opašić (Opačić)...
Najstarije obitelji koje su se održale do danas su: Ciganović, Bartolović, Kuburdžić (Kuburčić), Marković i Petrić.
- 21:28 -
petak, 22.05.2009.
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Dobrovoljno vatrogasno društvo u Alilovcima osnovano je 1983. godine. Danas ima upisanih 65 aktivnih članova, 32 člana vatrogasnog podmladka i 104 podupirajuća člana.
Kroz 27 godina postojanja društvo je vrlo aktivno, posebno se ističe u radu s mladeži, tako da su do sada dva puta nastupili na državnom vatrogasnom natjecanju, a dva ljeta su ljetovali u vatrogasnom kampu HVZ u Fažani.
Uz vatrogasne djelatnosti Društvo njeguje i kulturne djelatnosti te je organizator zapaženih izložbi s temama koje obrađuju čuvanje i prezentaciju etnografske kulturne baštine. Suorganizator je i Županijske stočarske izložbe koja se održava u Alilovcima svake godine u mjesecu rujnu.
O proslavi 20-te obljetnice potojanja, na pročelju Vatrogasnog doma postavljen je mozaik s likom Sv. Florijana - zaštitnika vatrogasaca, kojega je izradio akademski slikar Tihomir Lončar iz Zagreba.
Predsjednik DVD-a je ing. Mile Pavičić, zapovjednik je Zlatko Ciganović a tajnik Ivica Ciganovć.
e-mail adresa: alilovci.dvd@gmail.com
- 21:39 -
Podaci o naselju
Prema podacima starog popis iz godine 1780. Alilovci broje 14 kuća i 115 stanovnika.
Prema podacima župne spomenice iz 1857. godine Alilovci broje 19 kuća i 192 stanovnika.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz godine 2011. Alilovci broje 124 domaćinstava i 412 stanovnika.
Osnovna djelatnost mještana je poljoprivreda, ratarska i stočarska proizvodnja s istaknutom proizvodnjom žitarica, povrća i duhana, te mlijeka i mesa.
- 21:11 -
pz-ka.gif)
